Davanje krvi je proces kada se osobi dobrovoljno uzme krv i potom se koristi za transfuziju i/ili pravljenje biofarmaceutskih lekova procesom koji se zove frakcionisanje (odvajanje komponenti iz cele krvi). Donacija može biti pune krvi, ili donacija specifičnih komponenti krvi. Zavodi za transfuziju učestvuju u procesu prikupljanja, kao i u procedurama koje slede.
Danas u razvijenom svetu, većina davalaca krvi su neplaćeni volonteri koji doniraju krv za stvaranje zaliha u zajednici. U nekim zemljama, utvrđene zalihe krvi su ograničene i davaoci obično daju krv kada porodici ili prijateljima treba transfuzija (direktna donacija). Dobrovoljni davaoci doniraju krv kao humanitarni gest, a u zemljama u kojima je to dozvoljeno neki donatori su plaćeni, a u nekim slučajevima postoje drugi vidovi podsticanja na humanitarni čin, kao što su plaćeni slobodni dani. Davaoci takođe mogu da daju krv za svoje buduće potrebe (autologna transfuzija). Davanje krvi je relativno sigurno. Kod nekih davaoca se može pojaviti modrica na mestu uboda, ili mogu imati nesvesticu.
Potencijalni davaoci se testiraju na sve što bi onemogućilo bezbednu upotrebu njihove krvi u daljim procesima transfuzije. Skrinig uključuje testiranje na bolesti koje se mogu preneti putem krvi, uključujući HIV i virusni hepatitis. Dobrovoljni davalac takođe mora da odgovori na pitanja o njegovoj zdravstvenoj istoriji ii da se uradi klinički pregled, kako bi se utvrdilo da davanje krvi nije opasno po njegovo zdravlje. Koliko često donator može da donira varira od dana do meseci na osnovu onoga što oni doniraju i zakona zemlje u kojoj se donacija odvija. Na primer, u SAD, donatori moraju čekati osam nedelja (56dana), kod nas 12-13 nedelja, između punog davanje krvi, ali samo sedam dana između davanja trombocita (kod nas 15 dana), i dva puta u sedmodnevnom periodu kod plazmafereze (kod nas 14 dana).
Količina krvi koja se izvlači i metode variraju. Prikupljanje se može obaviti ručno ili pomoću automatizovane opreme koja uzima samo određene komponente krvi. Većina komponenti krvi koje se koriste za transfuziju imaju kratak rok trajanja, a održavanje konstantnog snabdevanja je stalan problem. To je dovelo do povećanog interesovanja za autotransfuziju.
Regeneracija i vreme između davanja
Davaoci se obično zadržavaju na mestu donacije 10-15 minuta nakon donacije, jer se većina neželjenih reakcija odvija tokom ili neposredno nakon davanja. Centri za transfuziju obično daju osvežavajuća pića, kao što je sok od pomorandže i kolačiće. Mesto uboda je pokriveno zavojem i donor je usmeren da zadrži zavoj na nekoliko sati. U toplijim vremenskim uslovima, davaocima se savetuje da izbegnu dehidraciju (naporne vežbe i igre, alkohol) do nekoliko sati nakon davanja. Donirana plazma se nadoknadi posle 2-3 dana. Crvene krvne ćelije (eritrociti) nadoknađuju se iz koštane srži u cirkulacioni sistem sporijim tokom, u proseku 36 dana kod zdravih odraslih muškaraca. U jednoj studiji, opseg je bio 20 do 59 dana za oporavak. Davaoci plazme i trombocita mogu mnogo češće donirati jer ne gube značajne količine crvenih krvnih zrnaca. Tačna stopa koliko često davaoc može donirati razlikuje se od zemlje do zemlje. Na primer, donatorima plazmafereze u Sjedinjenim Državama dozvoljeno je da doniraju velike količine dva puta nedeljno i mogu ukupno dati 83 litre (oko 22 galona) u jednoj godini, dok isti davalac u Japanu može donirati samo svake druge nedelje i mogao bi samo donirati oko 16 litara godišnje.
Benefiti
Kod pacijenata sklonih preopterećenju gvožđem, davanje krvi sprečava nakupljanje toksičnih količina. Doniranje krvi može smanjiti rizik od srčanih oboljenja za muškarce, ali veza nije čvrsto utvrđena i može biti od selekcione pristrasnosti, jer se davaoci testiraju na zdravstvene probleme. Istraživanje objavljeno 2012. godine pokazalo je da je ponovljeno davanje krvi efektivno u smanjenju krvnog pritiska, glukoze u krvi, HbA1c, odnosa lipoproteina niske gustine LDL/ lipoproteina visoke gustine HDL i frekvencije srca kod pacijenata sa metaboličkim sindromom.
- Makronutrijenti u ishrani - November 24, 2020
- Gradivni molekuli u ishrani - July 2, 2020
- Energetske potrebe - June 27, 2020